Bosna i Hercegovina i duhanska industrija 2025. godine: koliko je još posla pred nama?

Globalni centar za dobro upravljanje u kontroli duhana (GGTC) objavio je 2025. godine Globalni indeks interferencije duhanske industrije, a rezultati za Bosnu i Hercegovinu i dalje pokazuju izazove. Indeks, koji se objavljuje svake dvije godine, procjenjuje koliko vlade uspješno štite svoje javnozdravstvene politike od komercijalnih i stečenih interesa duhanske industrije, u skladu s člankom 5.3 Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (FCTC). Cilj Indeksa je potaknuti vlade da pojačaju primjenu članka 5.3 FCTC kako bi se javno zdravlje učinkovito zaštitilo od utjecaja duhanske industrije.

Globalni indeks interferencije duhanske industrije 2025. rangira 100 zemalja, a Bosna i Hercegovina je rangirana na 57. mjesto sa ocjenom 45 od 100, što pokazuje srednju razinu interferencije u odnosu na svjetski prosjek. Ovo je blagi napredak u odnosu na prethodni izvještaj, jer smanjenje ukupnog skora za jedan poen odražava bolje postupanje u zaštiti javnog zdravlja.

U kontekstu utjecaja duhanske industrije na razvoj politika, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 10 od 20, što pokazuje da industrija ima vidljiv utjecaj na oblikovanje politika. Amandmani i proceduralna odgađanja koje je industrija uvela u zakonodavni proces oslabilo je učinkovitost zakona o kontroli duhana i odgodilo njihovu primjenu za godinu dana. Dodatno, od 2018. godine nije bilo povećanja specifičnih akciza na duhanske proizvode, što i dalje pogoduje interesima industrije.

Interakcija vlasti s duhanskom industrijom u Bosni i Hercegovini pokazuje mješovite rezultate. Zemlja je ocijenjena sa 3 od 20 u pogledu nepotrebnih kontakata s industrijom, što pokazuje relativno dobru razinu zaštite, ali još uvijek postoje kanali utjecaja koji industriji omogućavaju da participira u procesima koji bi trebali biti nezavisni.

Problemi s transparentnošću ostaju ozbiljni – BiH je ocijenjena sa 10 od 10, što ukazuje na značajan i urgentan prostor za napredak. Sukob interesa također predstavlja izazov, a Bosna i Hercegovina je u tom segmentu ocijenjena sa 6 od 20, nešto iznad sredine, što pokazuje da postojeći mehanizmi još nisu potpuno učinkoviti. Konkretno, duhanska industrija direktno utječe na implementaciju politika kroz sponzorstva i financijsku podršku inicijativama vlasti, kao što je primjer kampanje „Stop švercu“ koju je provodila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, a koju su financijski podržale velike kompanije poput PMI, BAT i JTI, čime industrija može oblikovati ishode i prioritete u kontroli duhana.

Iako je Bosna i Hercegovina postavila važan pravni okvir uključivanjem člana 5.3 FCTC u državno zakonodavstvo, primjena ovih odredbi još uvijek zahtijeva značajan napor. Postojeći zakoni i regulative pružaju osnovu za regulisanu interakciju državnih službenika s industrijom i uključuju kazne za nepoštivanje, ali sukob interesa i dalje predstavlja prepreku punoj implementaciji i učinkovitosti politika kontrole duhana. To jasno pokazuje da i pored zakonskog okvira, mnogo posla je pred nama, posebno u osiguravanju da interakcije s industrijom budu strogo kontrolirane i transparentne, te da sukobi interesa ne ometaju zaštitu javnog zdravlja.

Ukupno gledano, rezultati za 2025. naglašavaju da Bosna i Hercegovina i dalje mora raditi na jačanju transparentnosti, strožim propisima i snažnijem provođenju zakona o kontroli duhana, kao i na punoj primjeni člana 5.3 i rješavanju sukoba interesa, kako bi se javno zdravlje učinkovito zaštitilo od komercijalnog utjecaja duhanske industrije.