Ukrajina i Zapadni Balkan: Sigurnosni izazovi i lekcije za budućnost
PROI, jedan od osnivača Mreže za saradnju Balkana i Ukrajine (BUCN), bio je domaćin prve online konferencije UKRAJINA I ZAPADNI BALKAN: Sigurnosni izazovi i lekcije za budućnost, 30. Novembra 2022. godine. Svrha ove panel diskusije bila je pružiti prostor za dijalog stručnjaka o nedavnim sigurnosnim izazovima za regiju uzrokovanim ruskom invazijom na Ukrajinu i hibridnim ratovanjem na Balkanu te pronalazak mogućih prilika za saradnju i zajedničko djelovanje.
Glavne teme diskusije bile su:
Aktuelna situacija na ratištu u Ukrajini i posljedice po regiju
Lekcije ruskog hibridnog ratovanja iz Ukrajine i Zapadnog Balkana
Uticaj dezinformacija i propagande na trenutnu situaciju u regiji
Direktor Nove geopolitičke istraživačke mreže i stručnjak za sigurnost iz Ukrajine Mykhailo Samus izjavio je da je Rusija već doživjela strateški poraz na bojnom polju. Takozvana mobilizacija zajedno s drugim vojnim pripremama nije imala značajnijeg uticaja na bojište. Grupa “Prigožin-Kadirov” jača pozicije u ruskom sistemu vlasti. Izjavljujući podršku Putinu, ova skupina stvara vlastiti red i zakon u Rusiji. Sljedećih će mjeseci ukrajinske oružane snage nastaviti s pripremama za sljedeće ofanzivne operacije u istočnom i južnom smjeru. Rusija će pokušati izazvati humanitarnu katastrofu u Ukrajini uništavajući njezinu energetsku infrastrukturu. Ovdje su ključni elementi – zapadna proturaketna odbrana za Ukrajinu i iranske balističke rakete za Rusiju. Sve u svemu, zimska kampanja 2022-2023. bit će vrlo aktivna i kritično važna za rezultate rusko-ukrajinskog rata.
Bojan Elek, zamjenik direktora Beogradskog centra za sigurnosnu politiku (Srbija) zaključio je da je trenutno ruska moć utjecaja na Zapadni Balkan smanjena. Zbog rata protiv Ukrajine ruski resursi će sljedeće godine biti ograničeni. Dakle, umjesto “aktivnih mjera” Rusija će pokušati iskoristiti potencijalne nestabilnosti i blokirati pozitivna kretanja na Balkanu. Uglavnom, korištenje problema i nedopuštanje uspjeha u zemljama Zapadnog Balkana sada je strateški interes Rusije. Zato, iako će Srbija i Kosovo moći pristupiti nekom temeljnom sporazumu u proljeće iduće godine, Rusija će pokušati ne dopustiti njegovo potpisivanje. Isto će biti i u slučaju uvođenja antiruskih sankcija od strane Srbije.
Darko Obradovic iz Centra za stratešku analizu (Srbija) spomenuo je da rusko hibridno ratovanje iskorištava svaku priliku da spriječi euroatlantske integracije Zapadnog Balkana. Ruska meka moć, postala je vrlo oštra danas u 2022. Rusija ucjenjuje zemlje Zapadnog Balkana opskrbom energije. Situacija je potpuno ista kao u Ukrajini; NATO nikada nije bio problem za Rusiju, pravi problem je proces EU integracija i Rusija koristi sve alate da našteti procesu EU integracije Zapadnog Balkana. Dakle, Rusija će koristiti religiju, etničku pripadnost, mitove i iracionalni strah kao oružje protiv stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Dr. sc. Nikola Gjorshoski iz Horizon Civitas (Sjeverna Makedonija) primijetio je da ruska propaganda prema Balkanu, u odnosu na rat u Ukrajini, ima snažnu vjersku dimenziju. Rusija želi Ukrajince prikazati kao otpadnike od pravoslavlja ili kao rimokatolike. Iako relevantni podaci pokazuju suprotno, pravoslavni propagandni narativ ide u smjeru prikazivanja Putina i Rusije kao novog Bizanta i zaštitnika pravoslavlja i porodičnih vrijednosti od “sotonskog” Zapada.
Učesnici su se složili da je saradnja Zapadnog Balkana i Ukrajine temelj borbe protiv ruskog uplitanja općenito, a posebno protiv propagande. Partneri bi trebali zajedno raditi na razmjeni iskustava, kreiranju zajedničkih projekata i surađivati na različitim platformama.
Panel diskusiji je prisustvovao širok spektar govornika iz cijelog Zapadnog Balkana i Ukrajine, uključujući Mykhailo Samus-a (New Geopolitics Research Network, Ukrajina), Uliana Bakh (PROI, Bosna i Hercegovina), Bojan Elek (Beogradski centar za sigurnosnu politiku, Srbija), dr. sc. Nikola Gjorshoski (Horizon Civitas, Sjeverna Makedonija), Darko Obradović (Centar za strateške analize, Srbija), prof. dr. Ilija Životić (Centar za strateške analize, Srbija), Marianna Prysiazhniuk (Stopfake stručnjak), Oleksandr Zamkovyi, (Stopfake stručnjak, Ukrajina), Andrei Andrievschi, (glavni urednik AVA.TV, Moldavija) i Ljubomir Filipović (politički analitičar, Crna Gora). Raspravi su prisustvovali i brojni predstavnici organizacija civilnog društva i međunarodne zajednice iz regije. Zaključci sa diskusije nalaze se na linku.