U Olimpijskom muzeju u Sarajevu, 31. maja obilježen je Svjetski dan bez duhana, u organizaciji udruženja PROI uz podršku Ambasade Švicarske i u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci. Centralna tema bila je važnost razvijanja i poboljšanja politika kontrole duhana, koje su od esencijalnog značaja za zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine.

“Dana 28. maja u Federaciji BiH završen je tranzicijski period za prilagodbu novom Zakonu o kontroli duhana, uz izuzetak mjera koje će biti propisane podzakonskim aktom. To znači da se već danas mogu izricati kazne za sve mjere zakona koje nisu povezane s podzakonskim aktom, odnosno s mjerama koje podliježu izuzecima od zabrane pušenja u skladu s članom 7 zakona. Podzakonski akt će biti objavljen u narednim danima i definirat će uslove za izgradnju soba za pušenje u ugostiteljskim objektima, aerodromima, odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja i u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama i ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne. Prema najnovijim informacijama iz Federalnog  ministarstva zdravstva, Ured za zakonodavstvo nema primjedbi na prijedlog Pravilnika koji je izradila radna grupa, te se uskoro očekuje njegovo objavljivanje u Službenim novinama. Nakon objavljivanja ovog pravilnika, predviđen je dodatni period tranzicije, nakon čega će zakon biti potpuno implementiran. Efikasna implementacija ovih politika zahtijeva multisektorsku saradnju svih nadležnih institucija, uključujući ministarstva, inspekcije, policiju, sudove, predstavnike civilnog društva i same građane. Samo kontinuirane i koordinirane intervencije na svim nivoima kontrole duhana, uz međunarodnu podršku, mogu donijeti dugotrajne zdravstvene i ekonomske koristi za naše društvo. PROI će nastaviti djelovati na ovom polju kao glavni katalizator za uspješnu implementaciju ovog zakona.” – istakla je Jasmina Čekrić, izvršna direktorica PROI-a.

Švicarska već preko 20 godina podržava zdravstvene vlasti u BiH, fokusirajući se na jačanje primarne zdravstvene zaštite, promociju zdravog načina života i prevenciju bolesti. Život bez štetne izloženosti duhanskom dimu jedan je od važnih faktora u prevenciji bolesti. Siroco Messerli, direktor za saradnju u Ambasadi Švicarske u Bosni i Hercegovini, istakao je da uprkos svim izazovima i dalje postoji razlog za slavlje. 

“Veoma smo ponosni ispred Ambasade Švicarske u BiH postignute rezultate na području kontrole duhana u FBIH. Šta to znači za građane BiH?Znači dobru vijest zato što će se pušenje u javnom prostoru kao što su restorani, kafići, tržni centri, sve više ograničavati na samo na područja gdje je pušenje dozvoljeno. Pušenje neće biti zabranjeno nego samo ograničeno i tu se ne radi o uplitanju u lične slobode pušača već o zaštiti nepušača a naročito djece, starijih, trudnica i osjetljivih grupa. Novi zakon predstavlja dobru poslovnu priliku za firme s obzirom da mnogi građani žele da posjećuju restorane ili tržne centre u kojima nema duhana. Financijski trošak pušenja u BiH je alarmantan i dostiže 900 miliona KM godišnje, uključujući troškove zdravstvenog sektora i gubitke produktivnosti zbog invaliditeta i prerane smrti.” – kazao je Messerli.

Događaj je također pružio priliku za raspravu o akciznoj politici na duhan i ratifikaciji Protokola za eliminaciju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima. Učesnici su istaknuli da je usklađivanje akcizne politike na duhan sa pravnom stečevinom EU od ključnog značaja za smanjenje prevalence pušenja, što direktno utiče na smanjenje troškova u zdravstvu koje prouzrokuje pušenje.

“BiH se ubraja u zemlje sa najvišom prevlancijom pušenja – oko 40% odraslih puši svakodnevno, ali i 15% mladih. Oko polovine odraslih pušača dnevno konzumira preko 20 cigareta. Analize pokazuju da su troškovi pušenja u BiH (troškovi liječenja, odsustva s posla i izgubljena produktivnost usljed prerane smrti) između 2,4-3,5% BDP-a u 2019. godini. Od 2019. godine akcize na duvan se nisu povećavale. Ako uzmemo u obzir da je inflacija u navedenom period iznosila 22%, rast realnog BDP-a 11% te da su cijene cigareta porasle samo 12% evidentno je da su cijene cigareta postale priuštivije građanima. Kako bi se dostupnost cigareta smanjivala, potrebno je da rast cijena cigareta bude veći od zbira inflacije i realnog rasta BDP-a, što u našoj zemlju nije slučaj. Rast akciza na duvan treba da postane ponovo redovna praksa u BIH, čime će se smanjiti prevalencija ka pušenju, povećati zdravlje ljudi, te smanjiti teret koji pušenje predstavlja za budžet i građane. Osim toga, analize pokazuju da rast akciza znači i veće prihode budžeta, te kreatori politika na ovaj način mogu da obezbijede i dodatne prihode što je veoma značajno u uslovima povećanih budžetskih rashoda. Svakako, i druge poltike su poželjne u kombinaciji sa politikom rasta akciza, kao što su zbrana pušenja na javnim mjestima, dalja borba protiv crnog tržišta, strožija kontrola prodaje duvana maloljetnim licima te sveobuhvatna medijska kampanja za kontrolu duhana.” – naveo je  prof. dr. Dragan Gligorić, Ekonomskog fakulteta, Univerziteta u Banja Luci.